Prijava korisnika
TAGOVI
Academica
Agenda 21 za kulturu
animirani film
antidizajn
arhitektura
Austrija
autorska naknada
autorsko pravo
Azija
Balkan
bankarska industrija
Belgrade design week
biblioteke
Bosna i Hercegovina
budžet
Bugarska
civilni sektor
coworking
Creative Europe
crowdfunding
crowdsourcing
culture
culture jamming
digitalizacija
digitalni mediji
digitalni teatar
dizajn
donatori
Dositheus
društvo znanja
e-learning
Edvard de Bono
ekonomija kulture
ekonomija znanja
ekonomika kulture
ekonomska kriza
ekonomske analize
ekonomske teorije
ekonomski razvoj
elektronsko izdavaštvo
Erasmus for All
EU
Eurocities
Evropska prestonica kulture
Evropski festivali
festivali
festivali dizajna
film
filmska industrija
filozofija medija
finansijski sektor
finansiranje
fiskalna politika
franšize
freelancing
fundraising
futurologija
globalizacija
globalni grad
grafički dizajn
Hrvatska
hub
industrija nameštaja
inovacije
intelektualna svojina
intelektualni kapital
interaktivni softver
investicije
IT
IT sektor
izdavaštvo
jugoistočna Evropa
kapitalizam
Karl Marks
klasteri
kompjuterski softver
komunikacije
konkurentnost
konkurentnost i dizajn
konzumerizam
kreativci
kreativna ekonomija
kreativna klasa
kreativna rešenja
kreativne industrije
kreativne mreže
kreativni grad
kreativni kapital
kreativni sektor
kreativno mišljenje
kreativnost
kreditni rejting
kultura
kulturna baština
kulturna ekonomija
kulturna politika
kulturna raznolikost
kulturne industrije
kulturni turizam
kulturno nasleđe
lateralno mišljenje
lokalni razvoj
London Design Festival
Mad Marx
Malta
mediji
Memfiški manifest
Mikser
ministarstvo kulture
mladi umetnici
mobility
modna industrija
monetarna politika
MOOC
muzeji
muzička industrija
nacionalna strategija
nacionalna strategija kulture
nauka
neprofitne organizacije
neprofitni sektor
nova ekonomija
obrazovanje
održivi razvoj
oglašavanje
omladinsko preduzetništvo
osnovni pojmovi kreativne ekonomije
partnerstvo
patenti
podsticajna sredstva
politika zapošljavanja
poreska politika
poslovna ekonomija
poslovni ambijent
potrošnja
preduzetništvo
prihodi
privredna društva
privredna saradnja
produkt dizajn
proizvodnja nameštaja
Republika Srpska
Rumunija
ruralna kultura
Rusija
SAD
SIEPA
socijalni kapital
socijalno preduzetništvo
SOKOJ
spoljnotrgovinska razmena
Srbija
stari zanati
startup
statistika kulture
strategijski menadžment
Teorija kapitala
teorija medija
Treći svet
Turska
umetnička udruženja
umetnost
UNCTAD
UNESCO
UN klasifikacija kreativnog sektora
upravni odbor
veb-radio
Zakon o autorskom i srodnim pravima
zanati
Zapadni Balkan
žensko preduzetništvo
Najčitaniji članci
Australian Policy Online
- The gleaning guide: venturing in redirective fashion
- The government’s media reforms: what 499 readers thought
- Digital activism: Passive participation and divergence of ideas in online social movements
- The UK administrative data research network: improving access for research and policy
- Red-teaming terrorist attacks: a simulation approach
Iako kreativne industrije čine skoro petinu ukupnog godišnjeg prometa u Srbiji i zapošljavaju oko 7 odsto ljudi u našoj zemlji, ovoj oblasti se kod nas ne pridaje dovoljno pažnje. Da Srbija ima potencijala kada je ova oblast u pitanju pokazuje uspeh izložbe Creative Space Serbia na Milanskoj nedelji dizajna održanoj od 9-14. aprila 2013. u organzaciji Agencije za promociju izvoza i strana ulaganja SIEPA. Tema ovogodišnje izložbe bila je „Yurope – Treći domaći pejzaž“, a o rezultatima i posećenosti izložbe, objavama u italijanskoj i svetskoj dnevnoj, nedeljnoj i mesečnoj štampi, ostvarenoj prodaji i kontaktima, domaća publika imaće priliku da se informiše na izložbi koja će 17. maja 2013. biti organizovana u Kulturnom centru Beograda.
Kulturne (i kreativne) industrije postale su svojevrsna mantra u sferi kulturne politike i javnih politika uopšte. Veliki broj dokumenata, strategija i planova na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou nastoji da reguliše i unapredi njihov razvoj. Istovremeno obimna istraživanja sprovode se u cilju mapiranja sektora i njegove ekonomske i socijalne valorizacije i validacije. Sve je veća i popularnost zanimanja u okviru kulturnih industrija, kako među mladima, tako i među onima koji traže drugo, novo zaposlenje. Samo u Velikoj Britaniji danas postoji više od dvadeset fakulteta i centara koji u samom imenu nose pojam kreativnih industrija, a broj programa meri se stotinama. Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama: u Danskoj, Švedskoj, Nemačkoj, Kanadi, Australiji, SAD...
Publikacija „Knjiga u fokusu“ nastala je u sklopu projekta Podrška kreativnoj industriji - stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u Republici Hrvatskoj, koji je podržao UNESCO International Fund for Cultural Diversity. Jedan od ciljeva projekta je podsticanje kvalitetne i sadržajne rasprave o izdavaštvu i promovisanju čitanja u hrvatskom društvu, uz istovremeno pozivanje na kritičko promišljanje i planiranje mera potrebnih za opstanak i razvoj ovog sektora.
Kompanija Volt Dizni održaće 7. marta 2013. godine drugu po redu prezentaciju o licenciranju Diznijevih proizvoda u Srbiji. Predstavnici Diznijeve kancelarije za Centralnu i jugoistočnu Evropu obratiće se potencijalnim saradnicima iz oblasti prehrambene, kozmetičke industrije i mode. Diznijevo licenciranje pripada poslovnom segmentu - Disney Consumer Products, koji podrazumeva proširenje brenda na robu široke potrošnje.
Najkraća dijagnoza postojećeg stanja je da se IT sektor u Srbiji razvio uprkos državi. Ako bi se IT sektor u Srbiji opisivao u kratkim crtama njegove bitne karakteristike su da dobrim delom posluje izvan sistema, da je reč u velikom broju slučajeva o programerima koji već rade i izvoze na inostrano tržište i koji su integrisani u velike svetske firme. Mi već imamo sektor koji zahvaljujući tim istim informacionim tehnologijama efikasno zaobilazi sve slabosti domaćeg sistema, počevši od fiskalne politike, preko regulacije i godinama nezadovoljavajuće politike vezane za devizno poslovanje. Pravo pitanje je šta bi to motivisalo programere koji rade na 