You are here

kreativne industrije

Kreativne industrije u Srbiji - neiskorišćeni potencijal ili pokretač razvoja?

Iako kreativne industrije čine skoro petinu ukupnog godišnjeg prometa u Srbiji i zapošljavaju oko 7 odsto ljudi u našoj zemlji, ovoj oblasti se kod nas ne pridaje dovoljno pažnje. Da Srbija ima potencijala kada je ova oblast u pitanju pokazuje uspeh izložbe Creative Space Serbia na Milanskoj nedelji dizajna održanoj od 9-14. aprila 2013. u organzaciji Agencije za promociju izvoza i strana ulaganja SIEPA. Tema ovogodišnje izložbe bila je „Yurope – Treći domaći pejzaž“, a o rezultatima i posećenosti izložbe, objavama u italijanskoj i svetskoj dnevnoj, nedeljnoj i mesečnoj štampi, ostvarenoj prodaji i kontaktima, domaća publika imaće priliku da se informiše na izložbi koja će 17. maja 2013. biti organizovana u Kulturnom centru Beograda.

Osnovan prvi klaster kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj

U Puli je ovog vikenda u sklopu održavanja 6. Dana kreativnosti i inovativnosti osnovan dugo iščekivani klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija na inicijativu Ministarstva gospodarstva i uz operativnu podršku Agencije za investicije i konkurentnost.

Za predsjednicu Udruge Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija izabrana je predsjednica Mreže za razvoj i kreativnost i direktorica tvrtke Indigo komunikacije Ivana Nikolić Popović.

Obrazovanje za kulturne industrije – izazovi i dileme


Kulturne (i kreativne) industrije postale su svojevrsna mantra u sferi kulturne politike i javnih politika uopšte. Veliki broj dokumenata, strategija i planova na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou nastoji da reguliše i unapredi njihov razvoj. Istovremeno obimna istraživanja sprovode se u cilju mapiranja sektora i njegove ekonomske i socijalne valorizacije i validacije. Sve je veća i popularnost zanimanja u okviru kulturnih industrija, kako među mladima, tako i među onima koji traže drugo, novo zaposlenje. Samo u Velikoj Britaniji danas postoji više od dvadeset fakulteta i centara koji u samom imenu nose pojam kreativnih industrija, a broj programa meri se stotinama. Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama: u Danskoj, Švedskoj, Nemačkoj, Kanadi, Australiji, SAD...

Međutim, ponuda obrazovanja u kreativnim industrijama nije jednoznačna posledica uspeha samih industrija. Pre bismo mogli reći da je obrazovni ambijent zapravo ambijent nastanka i razvoja kulturnih industrija. Drugim rečima, kulturne/kreativne industrije i obrazovanje su višestruko povezani.

Publikacija „Knjiga u fokusu“ – podrška kreativnoj industriji u Hrvatskoj

Publikacija „Knjiga u fokusu“ nastala je u sklopu projekta Podrška kreativnoj industriji - stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u Republici Hrvatskoj, koji je podržao UNESCO International Fund for Cultural Diversity. Jedan od ciljeva projekta je podsticanje kvalitetne i sadržajne rasprave o izdavaštvu i promovisanju čitanja u hrvatskom društvu, uz istovremeno pozivanje na kritičko promišljanje i planiranje mera potrebnih za opstanak i razvoj ovog sektora.

Konferencija o licenciranju Diznijevih proizvoda u Srbiji

Kompanija Volt Dizni održaće 7. marta 2013. godine drugu po redu prezentaciju o licenciranju Diznijevih proizvoda u Srbiji. Predstavnici Diznijeve kancelarije za Centralnu i jugoistočnu Evropu obratiće se potencijalnim saradnicima iz oblasti prehrambene, kozmetičke industrije i mode. Diznijevo licenciranje pripada poslovnom segmentu - Disney Consumer Products, koji podrazumeva proširenje brenda na robu široke potrošnje.

IT sektor Srbije: Komentar na predlog paketa mera Vlade

Najkraća dijagnoza postojećeg stanja je da se IT sektor u Srbiji razvio uprkos državi. Ako bi se IT sektor u Srbiji opisivao u kratkim crtama njegove bitne karakteristike su da dobrim delom posluje izvan sistema, da je reč u velikom broju slučajeva o programerima koji već rade i izvoze na inostrano tržište i koji su integrisani u velike svetske firme. Mi već imamo sektor koji zahvaljujući tim istim informacionim tehnologijama efikasno zaobilazi sve slabosti domaćeg sistema, počevši od fiskalne politike, preko regulacije i godinama nezadovoljavajuće politike vezane za devizno poslovanje. Pravo pitanje je šta bi to motivisalo programere koji rade na desk remote ili su umreženi na neki drugi način u bilo koju IT kompaniju ili rade IT poslove za kompanije koje nisu prevashodno dobavljači IT rešenja, da svoj status promene i postanu deo legalne ekonomije u Srbiji.

Pages

Subscribe to RSS - kreativne industrije